Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

SILVIJE NOVAK: Grad ne čine zgrade

SLJEDEĆI POST

VANJA BLUMENŠAJN: Ovdje nismo usamljeni u drugačijem pogledu na svijet

 

ALEKSANDRA I ŽELJKO LUŽAIĆ: Željeli smo prostor privlačan svima sa senzibilitetom za vizualno

 

“Mnogo smo razmišljali o kvartovskom okruženju i poziciji budućeg kafića, a kako je prostor na samom bloku, odlučili smo se za višeznačno ime Blok bar. Stavili smo sve u jedan misaoni kontekst.”

Blok bar na ćošku Tomašićeve i Lopašićeve ulice na svakog ostavlja toliko upečatljiv dojam da se gotovo nitko više i ne sjeća lokala koji se ranije nalazio na istom mjestu. Vlasnici bara, supružnici Aleksandra Vranić-Lužaić i Željko Lužaić, otpočetka su znali da derutni prostor nekadašnjeg kafića žele preobraziti u nešto potpuno drugačije — dinamičnu lokaciju koja će ujediniti majušni interijer i široki, ali zaboravljeni eksterijer. To su i postigli angažirajući arhitekte Penezića i Roginu i studio Fiktiv na zadatku cjelovitog projektiranja brenda Blok bara, od prostornog uređenja do vizualnog identiteta, koji se skladno nadopunjuju i prožimlju. Šank s točionikom i ostalim sadržajima “izvučen” je van, prema ulicama i njihovom uglu, te smješten u stakleni blok. Šesterokutni raster kojim je staklena kocka prožeta, nalik na pčelinje saće, pruža joj prozračnost i toplinu, a poziva nas i da pogledamo što se krije unutra. Otvorenost interijera obogatila je neposredno urbano okruženje Blok Bara i oživjela šarmantnu (pro)ljetnu terasu, koja je postala jedna od oaza ležernog življenja u kvartu. O svemu tome slušali smo iz usta samih gospođe i gospodina Lužaić.

Blok Bar intervju 02

Aleksandra Vranić-Lužaić: Već mnogo puta pričali smo ljudima priču o Blok baru, ali je zanimljiva pa ju vrijedi ponoviti. Mi stanujemo u zgradi u čijem su prizemlju slastičarnica Mak na konac i Grupin showroom. Bavili smo se ugostiteljstvom i ranije, ali prije otvaranja Blok bara imali smo pauzu dugu otprilike pet godina. Gospođa koja je bila vlasnica prostora kafića ponudila nam je da ga unajmimo ili kupimo, pa smo se odlučili za kupnju. Razmišljali smo koga bismo angažirali da projektira interijer i eksterijer te naposljetku izabrali naše susjede, arhitekte Vinka Penezića i Krešimira Roginu.

Željko Lužaić: Shvatili smo da u kvartu živi ili radi puno arhitekata i zaključili da bi (i) oni mogli biti potencijalni gosti kafića. Željeli smo imati prostor u kojem će se ugodno osjećati svi sa senzibilitetom za dobru arhitekturu. Nismo htjeli standardno unutrašnje uređenje, nego nešto što će zadovoljiti i nas i ljude sa sklonošću za vizualno, te one kojima je to struka. Mnogo smo razmišljali o kvartovskom okruženju i poziciji budućeg kafića, a kako je prostor na samom bloku, odlučili smo se za ime Blok bar, koje je višeznačno — može to biti jedan blok, kuća kao blok ili pak blok zgrada. Stavili smo sve u jedan misaoni kontekst.

Blok Bar intervju 03

Kao jedni od stvaraoca novih sadržaja u okolici Martićeve, Lužaići su i sami primijetili da se kvart mijenja na više načina, s tendencijom prihvaćanja i “udomljavanja” kulturnih i kreativnih aktivnosti, koje vide logično povezanima s ugostiteljskim i obrtničkim radom. I oni su polako naginjali Martićevoj prije konačne selidbe u kvart.

Ž.L.: Dok sam živio u Dubravi, ovaj kvart bio mi je poput uzora u smislu životnog prostora jer sam se tu školovao i provodio puno vremena družeći se s prijateljima. Nekoć je tu bilo mnogo trgovina koje su uglavnom propale nakon rata jer su se odselili vlasnici porijeklom iz drugih zemalja bivše Jugoslavije. Mnogi prostori su se ispraznili. Sada se u kvartu događa postupna promjena sadržaja, dosta je dinamično, neki ljudi prodaju stanove, drugi kupuju. Rekao bih da ih sve privlači očiti urbani, građanski karakter ove četvrti. Neki susjedi misle da je Blok bar mjesto gdje se ljudi opijaju, no pokušali smo im objasniti da nudimo sadržaj potreban ljudima. Vidite, mnogi ne doživljavaju arhitekturu i dizajn kao važne privredne grane, no mislim da se dizajneri i arhitekti moraju truditi kako bi se približili ljudima, jer oni često nisu svjesni koliko bi im to moglo oplemeniti i pojednostaviti život. Mi imamo ideja i kapaciteta da Blok bar bude više od samog ugostiteljskog objekta, ali i da nudi ugostiteljske sadržaje kakvih drugdje nema, npr. vlastitu malu pržionicu kave.

Blok Bar intervju 04

S druge strane, inozemni turisti mahom dobro reagiraju na skup sadržaja koji su im na raspolaganju, dok je “word of mouth” često i najbolja reklama za četvrt i Zagreb uopće.

Ž.L.: Prošle jeseni kad se tu u Tomašićevoj održavao Dan ulice navratio je jedan Irac, ako se ne varam, koji inače radi kao turistički vodič u Dublinu, pa me pitao da mu preporučim mjesto za popiti kavu, sjesti i opustiti se. Predložio sam mu Booksu, no ona mu se iz nekog razloga nije dopala, ali je poslije došao kod nas jer je začuo glazbu, i oduševio se. Zapravo ga je iznenadilo to što mu se na tako kratkom potezu nudio tako raznovrstan sadržaj. Popričali smo i ostali u kontaktu, a to je također dobar način da se širi pozitivan glas o kvartu.

Blok Bar intervju 04

No, pitanje je koliko su promjene zaista intenzivne i masovne.

Ž.L.: Bez statističkih podataka ne možete točno znati koliko se mijenja struktura kvartovskog stanovništva i kako, no dojam je da se ona zaista pomalo mijenja u smjeru o kojem smo govorili. Ja vidim veliku razliku između života u ovom dijelu grada i npr. u predgrađu. Premda sam emotivno vezan uz Dubravu, više se tamo ne vidim.

A.V.L.: Samo u našoj zgradi posljednjih se godina mnogo susjeda izmijenilo. Čini se da stariji ljudi počinju prepuštati prostor mlađima koji se ovdje dobro osjećaju. Moguće je da starije stanovništvo iz ovog ili onog razloga napušta kvart, dok novi ljudi dolaze, i to možda zbog postojeće priče u nastajanju.

 
 

POVEZANO

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.