Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

MAURO MASSAROTTO: Oko Džamije vlada normalna vibra

SLJEDEĆI POST

ZORA SALOPEK BALETIĆ: Riječ ‘susjed’ ovdje ima svoje pravo značenje

 

ANA KOVAČIĆ, SANJA SEKELJ I LEA VENE: Važno je umrežavanje ljudi u susjedstvu

 

Budući da je G-MK jedno od najstarijih središta umjetničkog stvaralaštva u Martićevoj, posjetili smo kustosice kako bismo iz prve ruke čuli o projektima u kojima se galerija bavila svojim neposrednim urbanim okolišem.

Premda adresom pripada Šubićevoj ulici, u Galeriju Miroslav Kraljević ulazi se iz Martićeve, a locirana je u suterenu zgrade tvrtke INA. G-MK je osnovana 1986. u okrilju Udruge građana KUD-a INA, s izvornom namjenom da predstavlja radove umjetnika-amatera, radnika tvrtke, ali i etabliranih jugoslavenskih stvaraoca. Tada se koncept programa temeljio na ideji da radnici trebaju sudjelovati u stvaranju kulture, a ne samo konzumirati ju. U međuvremenu se G-MK usmjerila na različite vidove suvremene umjetnosti. Pored samog izložbenog programa, kustoski tim galerije sa suradnicima organizira i rezidancijalni program za umjetnike iz inozemstva, raznovrsne radionice i predavanja, te natječaj za produkciju novih umjetničkih radova.

G-MK 05

Dugogodišnji voditelj G-MK bio je povjesničar umjetnosti i kustos Branko Franceschi, u čije je vrijeme galerija postala jedan od najvažnijih izložbenih prostora u Hrvatskoj. Naslijedila ga je 2004. kolegica Antonia Majača, zajedno s novim stručnim savjetom galerije. U njezino doba G-MK je stekla relevantni međunarodni ugled. Ana Kovačić preuzela je dužnost voditeljice 2012., u suradnji s kustosicama Sanjom Sekelj i Leom Vene. Kustoski tim zanimaju “umjetničke i intelektualne prakse koje analitički i kritički propituju sadašnjost, osobito odnose politike i estetike”. Budući da je G-MK jedno od najstarijih središta umjetničkog stvaralaštva u ‘zoni Martićeva’, posjetili smo članice kustoskog tima kako bismo iz prve ruke čuli o projektima u kojima se galerija bavila svojim neposrednim urbanim okolišem.

Ana Kovačić
Ana Kovačić

Ana Kovačić: Najrecentnija izložba u Galeriji Miroslav Kraljević koja se ticala našeg kvarta bila je Izgubljeni grad teksaškog umjetnika Joshue Goodea u ožujku 2014. Njemu je bilo važno realizirati svoj koncept negdje u blizini galerije i u tu svrhu je odabrao Park Bartula Kašića odmah preko puta. Sam sebi je dodijelio ulogu arheologa, iscenirajući posvuda po parku arheološko istraživanje i iskapanje, te pronalazeći svakakva izgubljena blaga, zapravo ‘podmetnuta’.

Joshuin cilj je bio navesti ljude da popričaju s njim, kako bi kao stranac saznao nešto više o povijesti cijele četvrti. Namjerno nije napravio nikakvo prethodno istraživanje, cijelo okruženje bilo mu je potpuno novo. Također, bilo je zanimljivo što je spontano uočio upravo taj park kao mjesto intenzivnog okupljanja ljudi. Naposljetku, umjetnik je saznao mnogo toga interesantnog, primjerice o kompleksu tvornice Badel-Gorica i njezinim nekadašnjim radnicima.

Lea Vene
Lea Vene

Lea Vene: Mogli bismo izdvojiti i rad inozemnog umjetnika Johna Hawkea, realiziran tijekom projekta Likvidacija, popraćenog istoimenom konferencijom u svibnju 2014. Poanta projekta bila je kritički preispitivati proces privatizacije javnih dobara i prostora u Hrvatskoj, u što se Hawke uklopio svojom instalacijom na Kvaternikovom trgu. Upravo se njegov rad ponajviše bavio tranzicijskom preobrazbom javnog prostora, za što je Kvatrić izraziti primjer. Kao i Joshua Goode, i Hawke je tražio prostor u blizini G-MK gdje bi mogao reagirati na temu projekta. Njegova instalacija bila je postavljena duže od same izložbe, dokle god su je građani tolerirali.

Sanja Sekelj
Sanja Sekelj

Sanja Sekelj: Instalacija je bila načinjena od materijala koji je sugerirao da su je postavili organi službene vlasti — one specifične narančaste mreže. Veći dio instalacije nestao je nakon otprilike mjesec i pol, dok je baza opstala na Kvatriću možda do kraja tog ljeta. Pomoću obavijesti na instalaciji, rad je građanima bio predstavljen kao skulptura koju je određena korporacija donirala Gradu Zagrebu, u znak zahvalnosti što joj je Grad prepustio dio javnog prostora, tj. Kvatrić, kako bi izgradila privatnu garažu. Zanimljivo je bilo to što su ljudi s vremenom sami uništili instalaciju.

Ana Kovačić: Svojedobno je ovdje, u suterenu INA-e, postojala nekolicina privatnih radnji. Tu su se izmijenili optičari i frizerski saloni, a tu je i prostor udruge vojnih invalida koja još uvijek postoji, jedina uz nas. Kada su Ana Bilankov i Antonia Majača 2006. organizirale projekt Susjedstvo, zajedno s lokalnim studentima umjetničkih akademija i humanističkih fakulteta te susjedima u kvartu, zanimalo ih je saznati jesu li potonji uopće svjesni postojanja galerije koja je ovdje od ’86. Projekt je pomogao da se komunikacija između G-MK i susjedstva obnovi te intenzivira.

Izložba projekta Likvidacija
Izložba projekta Likvidacija

 U međuvremenu su se u Galeriji Miroslav Kraljević odvijali mnogi poticajni sadržaji, poput recentnih izdanja programa Otvoreni atelje, u kojima je kustoski tim ugostio grupu glazbenika Mokre gljive te mladu umjetnicu Katerinu Dudu. Trenutno je na rasporedu zajednička izložba umjetnika Olivera Resslera i Daria Azzellinija Zauzmi, obrani, proizvodi, s filmskim i video radovima u formi multimedijalnih instalacija. U G-MK se uvijek zbiva nešto zanimljivo!

 
 

POVEZANO

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.