Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

VINKO PENEZIĆ I KREŠIMIR ROGINA: Kvart nije zatvoren u sebe

SLJEDEĆI POST

FIKTIV: Četvrt Martićeva treba postati odraz jake kreativne zajednice

 

ANJA MUTIĆ: Moj povratak u kvart je stvaranje mog vlastitog prostora

 

“Čini mi se da u kvartu zaista dolazi do promjena u kreativnijim smjerovima, doseljava se sve više i više ljudi (ili ovdje ionako žive) koji pokreću svoje kreativne projekte, više ili manje vezane za lokalnu zajednicu.”

Bez mnogo pretjerivanja može se reći da je Anja Mutić uistinu stanovnica cijelog svijeta. Kao spisateljica i novinarka specijalizirana za putopise proputovala je planet Zemlju uzduž i poprijeko, boraveći i pišući na svim kontinentima osim Antarktike (a i taj je pothvat, vjerujemo, samo pitanje vremena). U Canterburyu u Engleskoj je devedesetih studirala filozofiju i komparativnu književnost, te istodobno radila u izdavaštvu u Londonu, a u New Yorku je uspjela postati travel novinarka. Njezino prvo profesionalno putovanje odvelo ju je u Boliviju, a tekstovi su joj otad pa nadalje objavljivani posvuda: u The Washington Postu, The Wall Street Journalu, New York Magazineu, National Geographic Traveleru, Lonely Planetu… Anja se unazad par godina počela pomalo vraćati u Zagreb zajedno sa suprugom, angolsko-portugalskim glumcem Hojiem Fortunom, a kada im se ovdje rodio i sin, odlučili su se nastaniti u okolici Martićeve, kvartu koji Anja itekako dobro poznaje. Mi smo ju ‘uhvatili’ u novom coworking prostoru gdje svakodnevno radi, kako bismo čuli čime ju je naš kvart privukao i zadržao u Zagrebu.

DAV_4697

Anja Mutić: Ja sam u ovom kvartu rođena, ali neću vam reći prije koliko točno godina (smijeh). Doduše, moji su roditelji ovdje živjeli tek kraće vrijeme, pa sam tu provela samo prvih šest mjeseci života, i to u ovoj zgradi, tzv. Malom Vatikanu, a poslije smo se preselili drugdje. Otišla sam iz Hrvatske već 1993. i dugo sam živjela u inozemstvu, prvo u Engleskoj, u Canterburyu i Londonu, a potom od 1997. u SAD-u, te od 1999. u New Yorku. Prije otprilike tri-četiri godine ponovno sam počela više boraviti u Hrvatskoj, znala sam ostati po par mjeseci u komadu. Kako sam sve češće i češće dolazila, tako mi se Zagreb sve više i više sviđao, a moram priznati da nekoć nisam bila obožavateljica ovog grada, zapravo sam devedesetih pomalo i pobjegla. Međutim, stvari su se naposljetku tako zavrtile da smo suprug i ja otišli iz New Yorka na neko vrijeme, kako bismo pokušali živjeti u Zagrebu.

Zašto smo odabrali ovaj kvart? Za početak, zato što ga ja jako volim. Moja baka nekoć je ovdje imala stan, u Biankinijevoj ulici, u kojem sada živi moja mama. Zagrebački kvart u kojem sam odrasla nekako ne smatram svojim, dok je ‘Martićeva’ postala moj kvart otkako sam se počela vraćati u Hrvatsku. Imam osjećaj da se ovdje mnogo toga događa, otvaraju se nove radnje, novi lokali, čini mi se da postoji život koji se ponovno stvara.

DAV_4665

— Jako nas je zanimalo što naša sugovornica prepoznaje kao specifičnosti ove četvrti, iz perspektive osobe koja je živjela u mnogo različitih gradova i može uspoređivati raznovrsne procese koji se u njima događaju.

AM: Ovdje mi se sviđaju mirnoća i tišina, dakako u kontekstu mog prijašnjeg prebivališta, jer pretpostavljam da ljudima koji žive uglavnom u Zagrebu nije tako tiho ni mirno, ali meni jest. Uspjela sam reorganizirati profesionalni život, npr. pronalazim puno više mentalnog i intelektualnog prostora za rad na mojim vlastitim projektima, što si u New Yorku baš i nisam mogla priuštiti, budući da sam tamo morala stalno raditi samo da bih preživjela. Moj povratak u Zagreb, u ovaj kvart, je zaista stvaranje mog vlastitog prostora. I to je velika promjena. Zimi, kada sve oko nas tone u laganu hibernaciju, potpuno se bacam na rad. Prošle godine sam dva mjeseca vrlo intenzivno radila na knjizi, u starom stanu, u maloj sobi s pogledom na dvorište i susjedna svjetla, u koja bih mogla utonuti kad bi mi dijete zaspalo, radeći paralelno na kompjuteru. Takav način rada me jako inspirira, što mogu stvoriti svoj ritam i svoj prostor. Ne odvlači mi mnogo stvari pozornost — iako u gradu ima dovoljno sadržaja koji će me zaintrigirati, on nije invazivan, ne narušava moj mir.

DAV_4670

Čini mi se da u kvartu zaista dolazi do promjena u kreativnijim smjerovima, doseljava se sve više i više ljudi (ili ovdje ionako žive) koji pokreću svoje kreativne projekte, više ili manje vezane za lokalnu zajednicu. Npr., odlično je što se u Bauerovoj nedavno otvorila knjižara, u vrijeme kada posvuda slušamo da knjige nitko ne čita. Umjetnici, dizajneri ili arhitekti ovdje otvaraju svoje ateliere, studije ili biroe, a pojavljuju se i novi mali dućani i bistroi. Mislim da ima mnogo šanse za definitivno oživljavanje kvarta na nivou malog, kvalitetnog poduzetništva, jer potencijal svakako leži i u još uvijek napuštenim prostorima o kojima smo pričali. Pišući članak za Washington Post, prepoznala sam da se to događa još kao svojevrsni autsajder, a par godine poslije — evo me tu, živim u tom okruženju.

 
 

POVEZANO

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.