Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

HRVOJE ŠKURLA: Slušati je poželjno, biti poslušan baš i ne

SLJEDEĆI POST

MAJA SEVER: U Martićevoj je uvijek kolao život koji se sada širi

 

BORIS IVANČIĆ: Vino je plemenita tekućina, tekovina civilizacije

 

Boris Ivančić, čije su Vivat vinoteke već 25 godina neizostavan dio vinskog tržišta u Hrvatskoj, je od svojih početaka do danas zadržao polet koji kombinira s visokim poslovnim i estetskim standardima. Upravo se upustio u novu pustolovinu, otvorivši Vivat fina vina wine bar u Martićevoj, preko puta svoje vinoteke, ponudivši ljubiteljima dobrih pića sasvim posebno mjesto gdje mogu degustirati pomno probranu selekciju najrazličitijih vina, pjenušaca, ali i kave i sokova.  

Razgovarali smo u ugodnom ambijentu bara, dovršavanje čijih detalja je Boris pomno nadzirao, ali nam, unatoč brojnim pretendentima na svoju pozornost, nije propustio dočarati i trpke okuse soka od jabuke i aronije i sunčane voćnjake južne Štajerske iz kojih dolaze. Porazgovarali smo o njegovim počecima, ali i trenutnim planovima koji Martićevu ulicu utvrđuju na “vinskoj karti” Zagreba.

Rebbeca Mikulandra: Naišla sam na vaš članak o odlasku na Vinitaly 1993. i kako je to za vas bila svojevrsna prekretnica – te godine ste i otvorili prvu vinoteku. Možda nam možete detaljnije ispričati što je sve dovelo do te odluke?

Boris Ivančić: Zapravo, trgovac vinima sam postao sasvim slučajno. Završavajući studij prava, zahvaljujući ideji oca supruge, našao sam se u njegovoj novouređenoj vinoteci, otvorenoj za prve izložbe Vino u Hrvata, održane 1993. godine u Boćarskom domu. Prije ove izložbe cijeli autobus organizatora Vina u Hrvata posjetio je jedan od najvećih vinskih sajmova u Veroni, Vinitaly. Sajam nas je potpuno zaprepastio svojom veličinom i izborom vina kakav mnogi od nas do tada nisu mogli niti sanjati. Na vinskom tržištu bilo je svega nekoliko vinara, a svjetskih vina gotovo da i nije bilo. Malu, ali vrlo moderno uređenu vinoteku za to doba, koju su dizajnirali i projektirali, tada još vrlo mladi, arhitekti Ćurković i Zidarić, bilo je teško napuniti buteljama jer ih jednostavno – nije bilo. U dubini prostora bile su elegantnim oplatama zakrivene tri čelične posude za rinfuznu prodaju vina, tada izuzetno popularnu među kupcima dok su police popunjavali cvjetni aranžmani. Hrvatskih vina jednostavno nije bilo dostatno. Nakon što je prva izložba Vino u Hrvata završila, volim reći vinarskim terminom, našao sam se “ovinjen” (vinar novu bačvu ovini prije prve upotrebe). Nekako sam ostao u njoj i nadjenuo joj ime Vivat (od latinskog Vivat, crescat, floreat što sam zapamtio iz odvjetničkog ureda u kojem sam malo ispomagao tijekom studija), te započeo nešto potpuno novo i neplanirano. Bio sam vrlo mlad u tom poslu. Međutim, zahvaljujući poznanstvima koje sam ostvario na izložbi, vrlo brzo sam s uspjehom počeo obilaziti restorane i pretvarati vino u novac tadašnjim pionirima hrvatskog vinarstva, Enjingiju, Zdjelareviću, Katunaru a nešto kasnije i Plenkoviću, Skaramuči i Krauthakeru, Tomcu…Da, to je u biti ono čime se vinski trgovac bavi: pretvara vinarima vino u novac.

RM: Čini se da je ulazak u vinarski posao za vas bio “pun pogodak”.   

BI: Vino mi je omogućilo vrlo zanimljiva iskustva i susrete. Zahvaljujući ovom poslu posjetio sam mnoga svjetska vinogorja, pa čak i na drugim kontinentima. Ljudi koji proizvode vino u pravilu su vrlo simpatični i srdačni ljudi, zaljubljeni u svoj rad, u dobroj mjeri su u suglasju s prirodom. Vinski posao povezan je s prirodom, lijepim krajevima i krajolicima. Obično kažem: s obzirom na to da sam se potrudio završiti faks, ne bi to potratio na trgovinu bilo kojim drugim, naoko banalnijim proizvodom. Prodavati radijatore, mlijeko ili vijke ne bi me privuklo. No, vino ima ono nešto. Možemo ga doživjeti kao izvanserijsku, čak i plemenitu tekućinu, tekovinu civilizacije. Ljudi vole pričati o vinu i jasno mi je da bavljenje vinom ljudima izgleda kao jedno od čarobnih zanimanja u kojima se isprepleću i posao i hobi i ugoda.

RM: Vivat fina vina barom ste nedavno dodali još jedan element svojoj ponudi. Možete li već podijeliti prve dojmove s njegovom recepcijom u kvartu?

BI: U Vivatu se već desetljeće provlačila ideja posjedovanja vinskog bara. Ugostiteljstvom smo se počeli u neku ruku baviti kroz adventske kućice u čemu smo također bili pioniri. Prvi, u centru grada postavljen ulični bar, bio je tzv. Bubble bar s ponudom pjenušaca u Gajevoj. Kad se pojavila prilika ostvarenja bara preko puta vinoteke u Martićevoj, bilo je sad ili nikad. Poklopilo se nenamjerno, s 25 godina postojanja i rada Vivata. Ugostiteljstvo je nešto sasvim drugačije od trgovine. Nije jednostavno kako možda nekome sa strane izgleda. Posebno ne uz vrlo zahtjevan i opsežan posao koji u trgovini obavlja Vivat, opskrbljujući trgovačke lance i ugostiteljstvo širom Hrvatske, brinući o odnosima s brojnim domaćim i inozemnim dobavljačima, uz svoje dvije vinoteke. Neću lagati niti pretjerati ako kažem da trenutno već mjesecima “pucam po šavovima”. No, nije dosadno, zabavno je!

Na samom početku mi je palo na pamet: ovaj bar treba biti mjesto nazdravljanja. I nadam se da će tako i biti, da će u njemu biti jako puno nazdravljanja i pozitivne energije.

RM: Jesu li se neki vinski izbori isprofilirali kao najpopularniji, a zanima nas koje biste vi posebno istaknuli, a da možda još nisu sasvim otkriveni među vašom klijentelom?

BI: Bilo je pitanja zašto imamo tako malo hrvatskih vina u ponudi. Naravno da su nam domaća vina na raspolaganju jer se nalaze u našim vinotekama, ali želja nam je ponuditi mogućnost za upoznati nešto drugačije, iz drugih krajeva, iz drugih klima, s drugih tla, od drugih ljudi i prostora, kultura… Samo jedan od djelića koji želimo postupno uvoditi u našu ponudu su prirodnija, karakternija, posebnija vina koja i osobno sve više pijem. Nadamo se da ćemo što skorije imati dovoljno gostiju kako bi ponuda pjenušaca na čaše bila što bogatija. Ističem i vrlo zanimljivu ponudu vrhunskih burgundijskih likera koji oduševe mnoge koji ih do sada nisu poznavali a jedinstveni smo i po ponudi slatkih i fortificiranih vina poput Porta, Madeire, Sherrija itd. Imamo jako puno toga još, prosječnom gostu neotkrivenog. Realna je opasnost da nas naši kupci, drugi ugostitelji promatraju kao konkurenciju, ali nadam se da neće dugo tako razmišljati jer nam je glavna misao i želja zapravo, promovirati što više ono manje poznato i širiti informacije o tome. Nadamo se da ćemo i mi biti dio dnevnog rituala stanovnika Martićeve, naših susjeda ali i svih drugih koji bi mogli biti privučeni sve posebnijom ponudom i sadržajima ove ulice.

 
 

POVEZANO

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.