Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

DIRK AUER: Ovo susjedstvo je sasvim dovoljno zanimljivo

SLJEDEĆI POST

GRUPA: U kvartu se često čuju dobre priče

 

DARIA BLAŽEVIĆ I DARIO DEVIĆ: Kinoklub Zagreb je produktivniji nego ikad prije

 

“Zahvaljujući napretku tehnologije, filmski amaterizam danas više nije stvar tehničke potkovanosti produkcije, nego svjetonazora i filozofije koji se temelje na dostupnosti filma i ideji da ga svatko može snimiti.”

Kvantitativno gledano, Kinoklub Zagreb je najproduktivniji studio za filmsku produkciju u Hrvatskoj, a sve češća gostovanja KKZ-ovih autora na prestižnim domaćim i stranim festivalima potvrđuju da je u njihovom slučaju kvaliteta komplementarna količini snimljenih filmova. Kinoklub Zagreb osnovan je kao sekcija Foto kluba Zagreb još 1928. godine, što ga čini najstarijim amaterskim kinoklubom u jugoistočnoj Europi, a praktički je točka začeća lokalne filmske avangarde — tijekom desetljeća, klasici hrvatskog eksperimentalnog filma poput Toma Gotovca, Vladimira Peteka, Mihovila Pansinija i drugih ovdje su producirali svoje najpoznatije naslove.

KKZ 01

U posljednjih nekoliko godina, nakon dugotrajnog perioda ustaljenog ritma, KKZ-ove aktivnosti počinju se rapidno širiti, a filmofili se sve snažnije povezuju s bliskim kulturnim radnicima, među ostalim i dizajnerima, stvarajući agilnu zajednicu koja svojim elanom, maštovitošću i nonkonformizmom čini jedno od najživljih žarišta kulture u gradu. U želji da čujemo što se novo u KKZ-u ‘kuha’, zavirili smo u osebujni prostor na Trgu žrtava fašizma i porazgovarali s redateljicom Dariom Blažević i dizajnerom Darijem Devićem, koordinatorima nekih od brojnih KKZ-ovih programa.

Daria: Rast filmske produkcije Kinokluba Zagreb započeo je dolaskom današnjeg predsjednika Vedrana Šuvara, koji je pokrenuo tzv. napredne filmske radionice za članove KKZ-a. Prethodno je postojala samo uvodna, početnička radionica, čijim se završetkom postajalo doživotnim članom. Dolaskom radionica kratkih igranih, eksperimentalnih i dokumentarnih filmova, članovi su se počeli intenzivnije aktivirati, a proizvodnja filmova stala se povećavati. Danas organiziramo čak osam radionica godišnje, koje postaju sve popularnije. Također, imamo Radionicu filmske kritike i analize pod vodstvom Višnje Vukašinović, što znači da nismo usmjereni isključivo na produkciju filmova, nego na različite aspekte bavljenja filmom.

KKZ 02

Zahvaljujući širenju pristupačnosti HD video-tehnologije, danas je razlika u produkciji između profesionalnog i amaterskog filma u tehničkom smislu jedva vidljiva, ili uopće nije. Statistički gledano, kod takve kvantitete filmova kakva vlada u Kinoklubu posljednjih godina, nužno će biti i više kvalitetnih. Što se tiče učešća na filmskim festivalima, tu smo vrlo jaki i moglo bi se reći da se ni jedna druga produkcijska kuća u Hrvatskoj ne može pohvaliti takvom širinom. Ove godine ponovno idemo na Oberhausen Film Festival s novim kratkim filmom mladog režisera Tomislava Šobana, koji tamo nastupa već drugi put. Ranije je na tom festivalu gostovala redateljica i animatorica Mare Šuljak s filmom Site Selection u produkciji KKZ-a. S filmom Manjača Tina Žanića bili smo na Rotterdam Film Festivalu, jednom od najznačajnijih u Europi, te ćemo ove sezone po prvi put sudjelovati na festivalu animiranog filma u Annecyu (najstarijem i najvećem na svijetu, op. a.) s filmom redateljice i animatorice Petre Zlonoge.

Dario: Kao što je Daria spomenula, zbog napretka tehnologije filmski amaterizam danas više nije stvar tehničke potkovanosti produkcije, nego prije svjetonazora i filozofije koji se temelje na dostupnosti filma i ideji da ga svatko može snimiti. To je osnovni postulat Kinokluba Zagreb koji sve više dolazi do izražaja.

Daria: Članovi Kinokluba ovdje uvijek mogu dobiti potporu za svoje filmske projekte, ne nužno uz mentorstvo tijekom radionice, već mogu bilo koga od iskusnijih članova zamoliti za savjet. To je također jedan od razloga porasta kvalitete filmova.

KKZ 03

Posebno nas je zanimalo kako je zapravo došlo do tješnje suradnje između KKZ-ovih filmaša i dizajnera, budući da je u novoj fazi Kinokluba primjetna itekakva briga za privlačnu i zaokruženu vizualnu komunikaciju svih klupskih sadržaja.

Dario: Veza između Kinokluba i dizajnerske scene počela je više-manje mojim dolaskom u KKZ, pri čemu ja nisam došao kao dizajner, već kao jedan od wannabe članova, kako bih sudjelovao u programu filmskih projekcija, koji je tada vodila Višnja Vukašinović. Spontano sam počeo dizajnirati plakate i druge komunikacijske materijale za filmske cikluse, što mi je bilo izuzetno zanimljivo i zabavno, a i Višnji su se svidjeli, stoga sam nastavio. U principu, relativno je brzo nastala prilično velika vizualna baza, koja je dobila na prepoznatljivosti tijekom Izložbe hrvatskog dizajna 1314, a cijeli proces okrunjen je krajem prošle godine novim vizualnim identitetom samog Kinokluba.

KKZ 05

Osim što je to moj individualni doprinos Kinoklubu, dizajnom za filmske programe bavim se pomalo i sebičnosti radi, jer tko još u Hrvatskoj sustavno radi plakate za filmove i filmske cikluse? Šesnić&Turković, i možda još samo ponetko. S druge strane, važna je i svijest o obraćanju javnosti i lokalnoj zajednici na taj način. Otkad se Kinoklub uz štošta drugo počeo više baviti svojim odnosom s javnošću, vizualni identitet postupno se kristalizirao, što je zapravo odličan pokazatelj kako dizajn vrlo konkretno može pomoći prepoznatljivosti i profiliranju jedne udruge za (filmsku) kulturu. Kao društveno svjesne osobe koje se bave vizualizacijom komunikacije, mislim da dizajneri u tom smislu mogu jako puno dati.

Daria: Dok su Kinoklub nekoć sačinjavali ljudi čiji je primarni, pa i isključivi interes bio film, u novije vrijeme to se donekle promijenilo jer smo osjetili potrebu za širenjem, a prvi korak u tom procesu bilo je upravo povezivanje s dizajnerima. Kada danas netko vidi plakat za program Kinokluba, možda pomisli da je to nešto što bi rado posjetio. Baš je posjećenost projekcija osjetno porasla otkad je Dario počeo raditi plakate. Cijeli Kinoklub danas je mnogo otvoreniji i pristupačniji nego prije.

KKZ 05

Trenutno radimo na novom dugoročnom planu, nastavljamo sa šarolikim i kvalitetnim programom koji osim filmske produkcije i distribucije podrazumijeva, ove godine, prvu radionicu namijenjenu skladateljima zainteresiranima stvarati glazbu za film, te radionicu dizajna zvuka za ljude koji nisu dizajneri zvuka, ali će ih mentor naučiti kako snimati zvukove i obrađivati ih. Novu radionicu eksperimentalnog filma, How to Fail Good, vodit će Petra Zlonoga. U tijeku je i radionica glazbenih spotova, organizirana u suradnji s udrugom Živa muzika. Zahvaljujući tome, polaznici rade na spotovima za aktualne domaće glazbenike, umjesto za popularne pjesme “skinute” s Interneta.

Također, Tomislav Šoban je za lipanj osmislio vrlo interesantnu radionicu Prošireno kino u dvorištima, prvu pozivnu ikad održanu u Kinoklubu. Na radionicu se odazvalo petero audiovizualnih umjetnika koji će realizirati seriju filmskih performansa u zagrebačim dvorištima. Svaki umjetnik nastupit će u vlastitom dvorištu koristeći jednostavnu opremu poput projektora i grafoskopa.

Uzbudljivih programa u Kinoklubu Zagreb zaista ne nedostaje. Posjetite ove posvećene filmske entuzijaste, pogledajte pokoji film, družite se, pa i uzmite kameru u ruke, zašto ne? Možda u sebi otkrijete strast za koju niste ni znali da postoji.

 
 

POVEZANO

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.