Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

ANDRIJA RUSAN I DIVNA ANTIČEVIĆ: Oris Kuća arhitekture uspijeva biti privlačna svim generacijama

SLJEDEĆI POST

HERMES ARRIAGA SIERRA: Zona stvaranja novih ideja i inovativnih modela

 

MARIN MIKELIĆ I TOMISLAV VREŠ: Raznolikost je ključna za živost kvarta

 

“Važno je da lokalni sadržaji odgovaraju potrebama svih — onih koji rade u kvartu, onih koji u njemu stanuju ili onih koji samo povremeno svrate.”

Jedan od sve brojnijih zagrebačkih arhitektonskih ureda koji su svoj dom pronašli u Martićevoj i okolici je i MVA (mikelić vreš arhitekti), upotpunjujući tako sve čvršću kreativnu osovinu četvrti. Biro su osnovali 2007. arhitekti mlađe generacije Marin Mikelić i Tomislav Vreš, nakon radnih iskustava stečenih u nekoliko zagrebačkih ureda (M.) i freelance djelovanjem (V.). Ured se od osnivanja kontinuirano bavi projektima različitih mjerila i tipologija, u rasponu od individualnog stanovanja i turizma do društvene i javne sfere. Za projekt Hotela Well u Termama Tuhelj MVA su 2012. primili Godišnju nagradu Viktor Kovačić za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, te posebno priznanje 47. Zagrebačkog salona. Naprečac bi se moglo zaključiti da je ono što mnoge arhitekte privlači ovom kvartu njegova vječno moderna arhitektura, ali svaki razgovor s ljudima od struke otkriva neke nove detalje za koje nismo ni znali da postoje.

MVA 02

Marin Mikelić i Tomislav Vreš: Naša prva adresa na kojoj smo pokrenuli ured i proveli prve četiri godine bila je u Zakladnom bloku u Ulici Frane Petrića. Radilo se o malom prostoru na drugom katu orijentiranom na mirnu unutrašnjost bloka, iz kojeg se u desetak sekundi moglo spustiti na ulicu na kavu u najvibrantniji dio grada. Kad smo se 2011. zbog povećanja ureda odlučili preseliti tražili smo prostor po cijelom širem centru. Između nekoliko opcija koje smo razmatrali vrlo smo se brzo odlučili za ovaj kvart jer je on jedini imao “urbanu atmosferu” kakvu smo imali na staroj adresi. Moglo bi se reći da je naša adresa kombinacija svjesnog izbora i spleta okolnosti.

MVA 03

Ovo je vrlo živahan i ugodan kvart iako se nalazi u samom centru grada, a poseban je upravo po ugođaju koji nudi. Ovdje se na jednom malom prostoru spaja gotovo nespojivo — atmosfera i “tradicija” tipičnog donjegradskog ambijenta sa suvremenošću i prozračnošću poslijeratne moderne. Tome sigurno doprinosi raznolikost i slojevitost same gradske strukture — najzanimljiviji dijelovi su oni nastali 50-ih i 60-ih godina u kojima blokovska struktura postaje otvorenija i slobodnije interpretirana, kao Laginjina ulica uz Vitićev neboder ili park uz Bjankinijevu ulicu. Naravno, tu je i sama arhitektura, od Kovačića preko Iblera do Vitića… Nedavno smo naišli na zanimljiv podatak o Martićevoj ulici — kad je Kovačić početkom 20. stoljeća gradio zgradu burze i trg ispred, oblikovao ih je kao nova vrata u novi kvart koji su tada zvali — Novi Zagreb.

MVA 04

Zanimalo nas je na koji se način promijenio Mikelićev i Vrešov što profesionalni, što privatni život otkad rade u Martićevoj (i je li uopće); utječe li prostor do te mjere na ljude koji u njemu borave.

M.M.: Iako ne živim u ovom dijelu grada, otkad radimo u Martićevoj većina se mojih svakodnevnih privatnih i poslovnih aktivnosti polako počela vezivati uz ovaj kvart i njegovu neposrednu okolinu. Odavde je sve nekako nadohvat ruke. Ponekad se čini da sam cijeli dan ovdje a u svoj stan u drugom dijelu grada odem samo prespavati.

T.V.: Preseljenjem u Martićevu povećala mi se udaljenost između stana i ureda u odnosu na staru adresu tako da sam praktički odmah po dolasku nabavio bicikl (naravno, u jednoj od brojnih trgovina biciklima u kvartu). Od tada sam praktički svaki dan na biciklu.

M.M. i T.V.: Veći dio dana smo u uredu pa zapravo i nismo baš puno “po kvartu”. Mjesta u kojima je ugodno sjesti na kavu svakako su Finjak u Vlaškoj i Divas u Martićevoj. Tu su naravno i nezaobilazni kolači u Mak na konac… Ipak, vidimo da se kvart već sada transformira upravo kako bi i trebao — u smjeru tzv. kreativne proizvodnje u svakom smislu. Iako je to možda više rezultat spontanih intervencija a ne nekog plana, donedavno prazni lokali postaju neka nova zanimljiva mjesta i čini se da se polako stvara neki novi identitet kvarta. Ipak, ovo bi trebao biti tek početak, da bi ostvario svoj puni potencijal kvartu treba još puno sadržaja iz različitih kreativnih područja — umjetnosti, dizajna, trgovine, mode, gastronomije… Važno je da sadržaji budu raznoliki i da odgovaraju potrebama svih — onih koji rade u kvartu, onih koji u njemu stanuju ili onih koji samo povremeno svrate. Bilo da se radi o stalnim ili privremenim sadržajima, ta raznolikost je ključna za živost i identitet kvarta. Martićeva stvara neku pozitivnu vibru i zbog toga uživamo ovdje raditi.

 
 

POVEZANO

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.