Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

KUNA ZLATICA: Kvart je idealan za način funkcioniranja našeg studija

SLJEDEĆI POST

VINKO PENEZIĆ I KREŠIMIR ROGINA: Kvart nije zatvoren u sebe

 

MIKA BULJEVIĆ I LUKA OSTOJIĆ: U Martićevoj volimo gledati mali kaos oko sebe

 

“Booksa je definitivno brzo postala jedan od razloga zbog kojih se dolazi u kvart, no sam njegov razvoj odvijao se više-manje spontano.”

Udruga Kulturtreger, osnivačica Bookse, među prvima se u lokalnom kontekstu nakon 90-ih nekonvencionalno bavila književnošću, a njezin početni potez bio je upravo osnutak kluba. Booksa je zamišljena kao “prostor otvorenog tipa koji svojim članovima nudi mogućnost aktivnog i edukativnog provođenja slobodnog vremena”. Drugim riječima, to je mjesto na koje je svatko slobodan doći opustiti se ili raditi, te usput popiti svoje omiljeno piće i pročitati nešto od knjiga i časopisa iz Booksine bogate biblioteke. Ili naprosto družiti se, ili surfati Internetom. Jedini je uvjet učlanjenje u klub, budući da Booksa nije registrirana kao ugostiteljski objekt, pri čemu broj članova danas prelazi dojmljivih 12.000 ljudi.

Booksa_3_72dpi

Klub se ističe vrlo raznovrsnim programom, koji se pak tiče literature i umjetnosti u širem smislu, pa tako posjetitelji mogu uživati u književnim večerima u sklopu Booksinog Književnog budoara. U Booksi su dosad gostovali brojni autori i autorice; prozaisti, pjesnici, glazbenici i stripaši, domaći i strani, više ili manje poznati… Jednom godišnje održava se Revija malih književnosti, u sklopu koje se predstavljaju literarne scene pojedinih zemalja, manje poznate u Hrvatskoj (BiH, Slovenija, Crna Gora, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Grčka, Albanija…). Ne treba zanemariti ni Škrabicu, pustolovni glazbeno-akustični program koji okuplja čitav niz kantautora i lo-fi glazbenika.

Tu su i kontinuirane radionice kreativnog pisanja, kao i Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, u kojem Kulturtreger u suradnji s udrugom Kurziv prikuplja materijale nastale na hrvatskoj nezavisnoj kulturnoj sceni od 90-ih do danas. Među zaista brojnim i multitalentiranim Booksinim timom, mi smo odlučili porazgovarati s Miljenkom Buljević Mikom, jednom od osnivačica udruge Kulturtreger i pokretačicom Bookse, te s Lukom Ostojićem, glavnim urednikom izvrsnog literarnog portala Booksa.hr. Oni su nam pričali o prošlosti i sadašnjosti Bookse i razlozima njenog dolaska baš u Martićevu.

Booksa_1_72dpi

Mika Buljević: Otvaranje Bookse baš na ovom mjestu je stvar spleta okolnosti. Prostor smo tražili putem prijave projekta, znali smo kakav bismo sadržaj imali i opis smo poslali Gradu, na temelju čega su nam prostor i dodijelili. Za današnji dom Bookse nismo uopće znali da postoji. Ovdje je bilo potpuno prazno tri godine prije nego što smo se uselili. Prethodno je tu poslovao dućan s autodijelovima, a još prije Poljoopskrba, kako su nam rekli susjedi. Booksa se otvorila 2004. godine u januaru.

Premda u kvartu tada baš i nije bilo takvih kulturnih prostora kao danas, ekipa je svejedno bila super. Ovdje oduvijek živi mnogo umjetnika, glumaca, sveučilišnih radnika… Čim smo se otvorili, kod nas se počela skupljati jako zanimljiva kvartovska ekipa. Naš kvart je hoch, nije to ništa novo. U blizini su klasična i jezična gimnazija, tako da smo od samog početka imali i tu srednjoškolsku ekipu.

Ipak, ne bih Booksi nužno pridavala značaj pokretačice promjena u kvartu. Kak’ bih to rekla, Booksa je definitivno brzo postala jedan od razloga zbog kojih se u kvart dolazi, no sam razvoj kvarta odvijao se više-manje spontano. Ljudi primijete neki prostor, priključe se, taj prostor privuče druge ljude… Recimo, Divas je dugo bio modni dućan prije nego što je postao kafić, pa i bistro, i oni su godinama bili tu. Može se reći da su i oni bili začetnici promjena, kao i Galerija Miroslav Kraljević koja je u kvartu još od osamdesetih.

Booksa_4_72dpi

Luka Ostojić: Mislim da danas ljude u Booksu privlači prvenstveno kvalitetan program, barem je takav moj primjer. Sjećam se, kad se Booksa otvorila, bio sam nadobudni srednjoškolac, a kafić u kojem se čitaju knjige zvučao mi je kao super zanimljiva ideja. Po mom iskustvu, u Booksi su najposjećeniji participativni programi, s kontinuiranim terminima koji intenzivno privlače ljude.

Primjerice, ako si polaznik radionice pisanja, onda dolaziš u Booksu tri puta tjedno, pa nema onog đira “mogao bih doći, ali ne moram”, nego dolaziš i točka. Kada netko stekne naviku dolaženja, onda počne posjećivati i druge programe. Naravno, kad se pojave neki poznati pisac ili spisateljica uvijek dođe hrpa ljudi, ali mislim da stalna publika dolazi na redovite programe u kojima i sama sudjeluje.

Mika Buljević: U ovom kvartu meni je najinteresantnije što postoji moment spontanosti, donekle i kaosa. Ne možeš sa sigurnošću znati što se dogoditi sutra. Evo, nedavno se u blizini otvorio antikvarijat, i to genijalan. A samo je niknuo. Iz moje perspektive korisnika, to je odlično. S druge strane, Grad, koji dodjeljuje prostore u svom vlasništvu i prenamjenjuje ih, može dakako mnogo toga napraviti. I dobrog i lošeg. Grad može sve prostore dati trgovcima automobilima ili ih može dati umjetnicima, koji će ovdje biti getoizirani.

Kada u nizu postoje cvjećarnica, frizerski salon, književni klub, restoran, dućan s tehnikom… Tada govorimo o živom tkivu grada. Neophodno je uključiti stanovnike u razvoj kvarta. Ne bi mi bilo ugodno kad bi Martićeva postala nešto poput Museumsquartiera u Beču. Ovo mora ostati četvrt u kojoj ljudi zaista žive.

Booksa_2_72dpi

 
 

POVEZANO

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.