Mobile menu button
Design District Zagreb logo
PRETHODNI POST

ALEKSANDRA I ŽELJKO LUŽAIĆ: Željeli smo prostor privlačan svima sa senzibilitetom za vizualno

SLJEDEĆI POST

ANDRIJA RUSAN I DIVNA ANTIČEVIĆ: Oris Kuća arhitekture uspijeva biti privlačna svim generacijama

 

VANJA BLUMENŠAJN: Ovdje nismo usamljeni u drugačijem pogledu na svijet

 

Vanja Blumenšajn je kreativni direktor i copywriter s dugogodišnjim iskustvom u marketingu i oglašavanju. Formirao se u agenciji Imago gdje je prošao sve nivoe poslova i projekata, nakon čega je s kolegicom Ivom Kaligarić osnovao vlastitu nezavisnu agenciju — mali i energični Señor.

Vanja Blumensajn

Vanjin pristup poslu i životu originalan je i samosvojan, a on sam lucidno govori o svim temama. S nama je prošao okolicom Martićeve od vrha do dna, gdje već dugo živi, a sada i radi.

Vanja Blumenšajn: Rođen sam u Zapruđu, a živio sam u Slavonskom Brodu. Valjda mi s periferije imamo osjećaj manje vrijednosti pa moramo u centar. Prije desetak godina kupio sam stan preko puta gimnazije u Križanićevoj, zaljubio se u kvart, a prošle smo godine preselili i Señorov ured iz Šenoine u Višeslavovu. Balkon na dvorišnoj strani našeg ureda dijeli dvorište s glazbenom školom. Tonovi truba i klarineta miješaju se s mirisom bazge i lipe u zraku. Najradije sjedim kod Džamije i preko fontane gledam niz Račkog prema katedrali. Volim tu vizuru grada. Ako u centar Džamije ubodem šestar i okrenem krug, ja ne izlazim iz promjera od 500m. Skoro da i ne želim. Kvart je po mnogočemu “po mjeri čovjeka”, u punom smislu te fraze, i bez da nabrajam trgove, tržnice i parkove (iako imam osobnu misiju da Districtu pripojim i Krešimirac — park s najraznolikijim hladom od javora do ginka, koji ne ometaju ni vječni cugeri uz Branimirac). Volim što kvart ima politički i aktivistički moment (ne samo zbog središnjica nekoliko političkih stranaka): ovdje startaju svi prosvjedi, kreću prajdovi i slična okupljanja. Možda je taj neki slobodarsko-alternativni moment bio i presudan da se ovdje na istoku počnu koncentrirati eks-centrici u odnosu na establishment Jelačić-placa. Ili je bilo obratno, još nisam siguran.

Rubna pozicija kvarta u odnosu na centar Vanji u potpunosti odgovara u poslovnom i kreativnom smislu, jer personificira mjesto koje Señor zauzima na sceni.

V.B.: Svidjelo mi se kad su organizatori DDZ-a rekli: “Moramo vas uvrstiti u Design District, iako ste nam na rubu”. On the edge je nekako i pozicija koja mi se, i ne samo zemljopisno, uvijek najviše sviđala — taman dovoljno daleko od centra da ne bude mainstream, a dovoljno na periferiji da ti daje slobodu i mogućnost novoga. Ne znam koliko je kvart utjecao na Señorov razvoj, mislim da oduvijek nekako želimo biti taj “rub”, opozicija koja korigira i tjera centar na preispitivanje i promjene. Meni osobno omogućio je da se riješim auta i vrijeme koje sam trošio na odlazak na i s posla potrošim na nešto korisnije. Volio bih da svojim radom i mi gradimo kvart, ne samo on nas.

— A kad smo kod gradnje kvarta, Vanja, razumije se, ima puno vlastitih ideja.

V.B.: Zagrebu nedostaje vizije što želi biti; neki malograđanski gradski oci nikako da se odmaknu od stremljenja da budemo Beč ili Budimpešta za siromašne. Austro-Ugarske nema, vrijeme je da Zagreb pronađe neki svoj đir. Trg bana Jelačića i strogi centar zanimljivi su turistima, a volio bih vjerovati da se naš kvart pretvara u alternativni centar gdje umjesto milostiva s lažnim biserjem gravitiraju sumnjivi tipovi svih profila. Počelo se to događati i prije ovog projekta, a čini mi se da mu je pokretanjem Design Districta i formalno zapečaćena putanja. Odnosno, njegovom se pojavom potaknula koncentracija zanimljivih ljudi čija će sinergija stvoriti taj traženi duh kvarta/grada (nadam se i autentičan, koliko i svjetski). I ugostitelji to osjećaju pa otvaraju mjesta za doručke i bruncheve, kafiće s kavama sa sojinim mlijekom i bezglutenskim croissantima.

Možda zvuči kao trendy hipsterska poza, ali meni se sviđa neka kozmopolitska energija koju osjećam u zraku, kad na tim istim mjestima susrećem nagrađivane dizajnere, arhitekte, filmaše. Ovaj je kreativni geto i prostorno, zbog izgrađenosti, onemogućen da degenerira u smjeru hipermarketa i šoping centara pa u njemu još mogu egzistirati mali kvartovski dućani, obrti i studiji. Volio bih da se neiskorišteni prostori pretvore u mjesta za izložbe, radionice, umjetničke rezidencije… I kreativnu praksu koja se događa iza zatvornih vrata otvore i za susjede. Kvartovi su svakako živi organizmi koji se mijenjaju; ako moram birati između Kreuzberga i Kajzerice, ne moram puno razmišljati — zbog gospodarske situacije ionako ne brinem da ćemo završiti u yuppijevskoj komuni, prije da ćemo stvoriti okruženje u kojem nisi usamljen u svom drugačijem pogledu na svijet.

 
 

POVEZANO

Program bar

Bar Program smjestio se u prostoru bivšeg šarmantnog bistroa Divas. Saša Žerajić, nezaobilazno i omiljeno lice Divasa, koji je ondje radio od otvaranja, odlučio je u istom prostoru realizirati vlastiti koncept.

PULS*AR

PULS*AR je osnovan u prosincu 2013. godine, kao nova postava etabliranih arhitekata s velikim iskustvom stečenim kroz individualnu profesionalnu karijeru od gotovo dvadeset godina. Uz njihovo zajedničko djelovanje vezan je širok raspon različitih koncepata, dizajna i realizacija projekata, čime su zaslužili brojne međunarodne nagrade i priznanja.

Atelier Ane Barbić Katičić

Ana Barbić Katičić kontinuirano, 15-ak godina (od završetka studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu), samostalno i skupno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Francuska, Belgija, Izrael). Do sada je izlagala 20-ak puta samostalno.

Dom sindikata grafičara

Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je sa svojih 147 godina neprekidnog rada najstariji sindikat u Hrvatskoj, ali i šire, osnovan kao Hrvatsko tipografičko društvo.

Kreativni centar Ledana

Unutrašnjost bloka u Bauerovoj 19 jedan je od primjera dugogodišnjeg nastojanja za očuvanjem bivšeg industrijskog kompleksa tvornice leda kao prostora od javnog značaja, a protiv pokušaja njegove privatizacije.