U srijedu, 27. travnja u 20 h, Miloš Kosec održat će četvrto u nizu od šest predavanja u Oris Kući arhitekture u sklopu platforme Future Architecture, naziva Ruincarnations.
Postindustrijsko doba je nanovo otkrilo fascinaciju ruševinama: od fenomena kao što je shabby chic do ruin porna, znakovi propadanja primjetni na repetitivnoj standardiziranoj proizvodnji okidač su komodifikacije. S druge strane, proces deindustrijalizacije ispraznio je velika gradska područja i može se smatrati najvećim proizvođačem ruševina ikad. Predavanje će se kritički osvrnuti na arhitektonske manifestacije suvremene žudnje za ruševinama. Što nam ruševine govore o mogućnostima novog razmatranja arhitekture i urbanoga planiranja? Postoji li određena emancipacijska srž u fascinaciji ruševinama i propadanjem koju bi trebalo spasiti?
Miloš Kosec je arhitekt, urednik i publicist koji živi i radi u Ljubljani. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani 2013. godine s diplomskim radom Ruševina kao arhitektonski objekt, za koji je primio Plečnikovu i Prešernovu nagradu. Rad je objavljen kao knjiga iste godine. Kosec je kao prakticirajući arhitekt i krajobrazni arhitekt osvojio nekoliko nagrada za svoj rad. Uz to, istražuje, piše i objavljuje članke u slovenskim i stranim arhitektonskim časopisima, prvenstveno se fokusirajući na arhitekturu, povijest arhitekture, političke i društvene aspekte arhitektonskog oblikovanja. Član je uredništva časopisa Praznine — časopisa za arhitekturu, umjetnost i kulturu prostora (Ljubljana) i časopisa Outsider (Ljubljana-Beč). Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama. Godine 2016. nominiran je članom platforme Future Architecture unutar koje će sudjelovati na festivalu arhitekture BINA u Beogradu, festivalu CANactions u Kijevu i konferenciji u Muzeju arhitekture u Wroclawu.
Ulaz na predavanje je slobodan. Predavanje će se održati na engleskom jeziku.
Voditeljica projekta Future Architecture za Oris Kuću arhitekture je arhitektica i kustosica Ana Dana Beroš, a suradnica Divna Antičević.
Izvor: www.oris.hr
