Usprkos dotrajalosti, ‘Vitićev neboder’ je vrlo poželjna stambena lokacija.
Popularni stambeni blok nekadašnje narodne banke u Laginjinoj ulici 7-9, poznatiji kao ‘Vitićev neboder’, jedan je od najznačajnijih primjera moderne arhitekture u Zagrebu. Nadimak kojim ju svi građani, pa i posjetitelji oslovljavaju, zgrada je dobila prema svom projektantu, šibenskom arhitektu Ivanu Vitiću. Vrlo je uočljiva zbog karakterističnih drvenih grilja, koje u razigranom rasteru prekrivaju pročelje. Fasadu upotpunjuje još prepoznatljivih elemenata — žute, plave, crvene i zelene plohe. Građen od 1958. do 1962., kompleks osim samog nebodera zapravo obuhvaća i dvije manje zgrade, trokatnicu i četverokatnicu, te dvorište i mali dječji park.
‘Vitićev neboder’ vrlo je poželjna stambena lokacija, kako zbog svog ikoničkog statusa u hrvatskoj arhitekturi, tako i zbog zaista izvrsno projektiranog interijera, čija je fleksibilnost omogućila stanarima da svoje stanove (pre)urede uvelike po vlastitom nahođenju. Među njima su mnogi protagonisti lokalne kreativne i kulturne scene: dizajnerica Lana Cavar, braća Nenad i Damir Fabijanić, arhitekt i fotograf, arhitekti Tatjana i Saša Begović (3LHD), novinar i glazbenik Ante Perković… Uspoređivan s Le Corbusierovom ‘Kućom zajedničkog stanovanja’ u Marseillesu, ‘Vitićev neboder’ s pravom je jedna od građevina koje su odredile identitet ‘zone Martićeva’, pa i cijelog šireg centra Zagreba.
